Životinja stara 2.300 godina, postojala prije Rimskog carstva i Hanibalovog prelaska Alpa

Džinovska karipska životinja, koja raste uz obalu Kurasaa, provela je procijenjenih 2.300 godina vezana za isti greben prije nego što je umrla od bolesti 2012. godine. Do trenutka kada su je naučnici fotografisali, životinja je već nadživjela cijele civilizacije i postala jedna od najstarijih poznatih životinja ikada zabilježenih, piše Space Daily.

Kada se spužva prvi put naselila na morskom dnu kao sićušna larva, Hanibal još nije napravio svoj poznati prelazak Alpa. Rimsko carstvo nije postojalo. Tokom vijekova koji su uslijedili, spužva je ostala na mjestu, tiho filtrirajući morsku vodu dok se historija odvijala iznad valova.

Životinja koja je živjela više od 2.000 godina

Džinovska bačvasta spužva, naučno poznata kao Xestospongia muta, fotografisana je na grebenu u blizini Kurasaa i imala je promjer od 2,5 metra. Prema riječima morskog biologa Ivana Nagelkerkena i kolega, koji su izvijestili o nalazu, primjerak je bio star otprilike 2.300 godina.

To znači da je spužva vjerovatno počela rasti tokom trećeg vijeka prije nove ere. Već je bila živa tokom posljednjih godina sukoba između Rima i Kartage i nastavila je rasti kroz uspon Rimskog carstva, srednji vijek, doba istraživanja i moderno doba.

Gotovo cijelo svoje postojanje ostala je ukorijenjena na mjestu. Kao i sve odrasle spužve, provela je vijekove vezana za isti greben gdje se prvi put naselila kao mikroskopska larva. Morski biolozi često nazivaju divovske bačvaste spužve "sekvojama grebena". Nadimak odražava i njihovu impresivnu veličinu i njihovu sposobnost da prežive izuzetno duge periode.

Tiho filtriranje vode stoljećima

Uprkos ogromnom životnom vijeku, spužva je živjela iznenađujuće jednostavnim životom. Xestospongia muta se hrani filtriranjem. Voda ulazi kroz hiljade sitnih pora koje prekrivaju njeno tijelo, noseći mikroskopske planktone i organske čestice. Spužva uklanja ove hranjive tvari i ispušta filtriranu vodu kroz veliki otvor na vrhu.

Kao što je objašnjeno u izvornom materijalu, velika džinovska spužva bačvasta može preraditi 1.000 galona morske vode svaki dan. Procjenjuje se da je uzorak s Kurasaa tokom 2.300 godina filtrirao 850 miliona galona vode.

Spužve su među najjednostavnijim životinjama na Zemlji. Nemaju mozak, srce, nervni sistem i organe u uobičajenom smislu. Njihova tijela su sastavljena od kanala i specijalizovanih ćelija koje održavaju kontinuisani protok vode kroz životinju.

Ovaj osnovni plan tijela postoji već 600 miliona godina. Kako navodi izvor, preživjela je višestruka masovna izumiranja, ledena doba i velike promjene u geografiji Zemlje.

Datiranje drevnog života i njen kraj

Za razliku od drveta, spužva ne proizvodi godove koji se mogu prebrojati. Istraživači umjesto toga procjenjuju starost mjerenjem životinje i upoređivanjem njene veličine s poznatim stopama rasta.

Na osnovu studije iz 2008. godine objavljene u časopisu Marine Biology, divovske bačvaste spužve rastu vrlo promjenjivim brzinama. Neke se povećavaju vrlo sporo, dok se druge šire mnogo brže, ovisno o starosti i uvjetima okoline.

Koristeći mjerenja primjerka s Kurasaa i jednačine rasta razvijene za vrstu, istraživači su zaključili da bi spužvi trebalo otprilike 2.000 do 2.500 godina da dostigne svoju zabilježenu veličinu. To je osnova za široko citiranu procjenu od 2.300 godina.

Njen život nije završio zbog starosti. Bolest poznata kao Narandžasta traka spužve može se brzo proširiti preko divovskih bačvastih spužvi, stvarajući narandžasta područja umirućeg tkiva koja na kraju ubijaju životinju.

Bolest je prijavljena u većem dijelu Kariba, uključujući Kurasao. Drevna spužva je uginula tokom ovog perioda regionalnih epidemija, okončavajući životni vijek koji je započeo više od dvije hiljade godina ranije i trajao gotovo neprekidno sve do početka 21. vijeka.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad